PROJEKAT PODRŽALA
AMBASADA KRALJEVINE NORVEŠKE
Federica Mogherini - Maroš Šefčovic - Johhanes Hahn:

Prema zajedničkoj budućnosti Zapadnog Balkana i EU

Jučer je Vlada Austrije ugostila lidere Zapadnog Balkana na sastanku visokog nivoa kako bi se podržala evropska perspektiva ove regije. Zajedno sa liderima iz Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske, mi smo kao predstavnici EU prisustvovali ovom važnom Samitu – nastavku konferencije koju je organizirala njemačka vlada u Berlinu prije godinu dana – uoči ključnog koraka naprijed u dijalogu između Beograda i Prištine kojeg omogućuje EU. Četiri sporazuma dogovorena u utorak u Briselu – o energetici, telekomima, uspostavljanju Udruženja/Zajednice općina sa srpskom većinom i o slobodi kretanja/mostu u Mitrovici – predstavljaju prekretnicu u normalizaciji odnosaizmeđu ove dvije zemlje. Šalju i snažnu poruku cijeloj regiji.
© 2015 SOS Udruženje za društvena dešavanja
Kolumna Federice Mogherini, visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije, Maroša Šefčoviča, potpredsjednika Evropske komisije zaduženog za Energetsku uniju EU i Johannesa Hahna, komesara EU za politiku susjedstva i pregovora o proširenju, je originalno objavljena u Dnevnom avazu, Večernjem listu i EuroBlicu 28 augusta 2015. godine.
Uz jasnu evropsku perspektivu, Zapadni Balkan je najbliži Evropskoj uniji ne samo u smislu geografije, već i u smislu vrijednosti i stremljenja. Građani u regiji žele bolje socio-ekonomske uslove kod kuće, ojačanu vladavinu zakona i odgovornost, unaprijeđene veze unutar svojih zemalja, kao i sa susjedima i cijelom EU. Mladi traže načine da ostvare svoje nade u pogledu obrazovanja i dobrog zaposlenja uz sigurnu osnovu za zasnivanje porodice.

Kako bi postigli napredak, jasno je da lokalni lideri moraju ostaviti po strani domaća rivalstva i fokusirati se na zajedničke interese svojih zemalja, a to podrazumijeva regionalnu saradnju i evropsku perspektivu. Važni domaći dogovori s početka 2015. godine u Bosni i Hercegovini i u skorije vrijeme u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, zajedno sa najnovijim naprecima u dijalogu između Beograda i Prištine, upravo su primjeri potrebne dinamike.

Napredak na polju povezanosti je još jedan dobar primjer. Zemlje Zapadnog Balkana preuzele su vlasništvo: njihove lidere treba pohvaliti na političkoj volji i vodstvu koje su pokazali ostavljajući po strani razlike iz prošlosti. Dogovorili su se da grade mostove – ne samo fizičke već i mostove mira i pomirenja.

Postizanje dogovora u svrhu rješavanja dugotrajnih sporova je jasan cilj gdje EU može ponuditi svoju podršku, ali temeljna politička volja mora poteći iz glavnih gradova regije.

Događaji ovog ljeta podsjetili su nas na ključnu važnost Zapadnog Balkana za Evropsku uniju iz još jednog razloga. Evropa se suočava sa najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata i cijeli kontinent je pogođen. Nijedna zemlja ne može odgovoriti na ovo vanredno pitanje samostalno, svaka zemlja mora doprinijeti rješavanju ovog zajedničkog izazova. Potreban nam je koordinirani odgovor EU i najviši stepen saradnje između naše Unije i naših susjeda. Spremni smo na pojačanu podršku i značajnu finansijsku pomoć za naše partnere kako bismo im pomogli izgraditi kapacitete za kontrolu granica i borbu protiv krijumčarenja ljudi. Ali, također nam je potrebno da oni preuzmu svoje obaveze za suočavanje s krizom.

Evropska debata o migraciji se do sada suviše često pretvarala u beskorisnu igru okrivljavanja. Moramo prestati s upiranjem prsta jedni u druge i svi skupa raditi na pronalaženju zajedničkih rješenja. Ovo se više ne može odlagati: u pitanju su životi i dostojanstvo tolikih ljudi koji bježe od rata, siromaštva, progona. Niko ne zagovara otvaranje granica EU. Ali, imamo odgovornost prema ovim ljudima. Vrata Evrope ne smiju se zatvoriti pred licima izbjeglica i prognanika. Ako se to desi, onda više nismo Evropa.

Upravljanje krizom će biti važan test za EU, zemlje Zapadnog Balkana i njihovu evropsku perspektivu.

Ova regija može i treba biti dodatno integrirana u evropske mreže. U pripremi za pojačanu integraciju sa i u EU, međupovezanost regije ide naprijed. Transport se mora omogućiti duž glavnih ruta. Također, potrebno je unaprijediti energetske mreže i pojačati njihov kapacitet.

Vjerujemo da Bečka deklaracija usvojena na jučerašnjem Samitu šalje jasnu poruku podrške za evropsku perspektivu, regionalnu saradnju, međupovezanost u regiji i unapređenje socio-ekonomskih uslova za sve, uključujući mlade. Kako se vidi iz nedavnog napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, pojačana uloga EU na Zapadnom Balkanu samo može ići u korist našim partnerima i nama samima. EU i Zapadni Balkan dijele isti prostor i iste interese – a vjerujemo da možemo dijeliti i istu evropsku budućnost.

Preuzeto sa www.dialoguebih.net

Tekst je prvobitno objavljen na portalu EU delegacije u BiH (28.08.2015.). Odgovornost za informacije i gledišta iznesena u ovom tekstu isključivo leži na autoru i nužno ne izražavaju mišljenje SOS Udruženja za društvena dešavanja i donatora.